Intervju sa predsjednikom Komiteta za zdravlje, gdinom. Ičevićem

Blogs

Miloš Ičević, MD
Head of Integrated Product Strategy, Hoffman-La Roche

AmCham: Kako biste ocijenili trenutno stanje u oblasti farmaceutske i zdravstvene politike u Crnoj Gori?

Gdin Ičević: Proći će određeno vrijeme prije nego u cjelosti razumijemo uticaj aktuelne pandemije. Međutim, istorija ovakvih kriza nam govori bar dvije stvari. Prva, značaj prioritizacije zdravlja i zdravstva, kao osnove prosperiteta. Druga je podsjetnik da je zdravstveni sistem konstantno suočen sa brojnim izazovima uzrokovanim dužim životnim vijekom, rastućom učestalošću hroničnih oboljenja, kao i da se nove infektivne bolesti i pandemije mogu desiti potpuno neočekivano. Sve ovo značajno povećava potrebu za zdravstvenim uslugama i intervencijama, uključujući i ljekove, odnosno konstantnu potrebu za inovacijama. Da bi sistem mogao da zadovolji rastuće potrebe, neophodno je da obezbijedimo uslove za njegovu rezilijentnost, kroz evoluciju legislative i strateške investicije.

Posmatrajući regulatorni okvir u Crnoj Gori u posljednje dvije godine, usvojene su značajne izmjene u Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. A posljednji usvojen je i u cjelosti usaglašen sa evropskim propisima, Zakon o ljekovima. Izdvajanje za zdravstvo (healthcare expenditure, HCE) iz državnog budžeta u 2020. godini je bilo na najvišem nivou u našoj istoriji, što svakako predstavlja valorizaciju “zdravlja kao prioriteta”. Ipak, HCE u Crnoj Gori je oko 5% BDP-a, dok je prosjek EU kojem treba da težimo 9.6%.

Dostupnost inovativnih ljekova i dijagnostike u Crnoj Gori se značajno poboljšao u posljednje dvije godine. S obzirom na to da su podaci u razvijenim zemljama pokazali da su inovativni ljekovi doprinijeli produženju životnog vijeka u prethodnoj deceniji sa 75%, ne mogu bolje podvući značaj ovoga za pacijente i građane. Dostupnost još uvijek nije na nivou referentnih zemalja EU, Hrvatske i Slovenije, ali sa potpunom sigurnošću možemo zaključiti da smo na progresivnom putu, i veliki korak ispred većine zemalja Zapadnog Balkana.

Ako govorimo o inovaciji u oblasti digitalnog zdravlja, napredak je ostvaren kroz uvođenje većeg broja e-servisa za građanje, ali i telemedicine i teleradiologije (Klinički cenar i tri opšte bolnice). Važno je nagIasiti i tekuću implementaciju interoperabilnog informacionog sistema u Kliničkom centru. Ovo predstavlja odličnu bazu za zdravstveni sistem budućnosti, ali je mnogo značajnog posla još uvijek pred nama, koji zahtijeva i brzinu i kontinuitet.

AmCham: Koje aktivnosti je sproveo Komitet za zdravlje AmCham-a u posljednje dvije godine u cilju unapređenja stanja u ovoj oblasti?

Gdin Ičević: Posljednje dvije godine su za naš Komitet bile bogate aktivnostima i intenzivnim dijalogom sa donosiocima odluka. Definisali smo dva strateška stuba za djelovanje: vrijednost i dostupnost inovativnih ljekova i digitalna transformacija zdravstvenog sistema u Crnoj Gori. Za oba prioriteta postoji jasna vizija, dobro sagledavanje trenutne situacije u Crnoj Gori, regionu i primjeri dobre prakse iz svijeta, te na bazi toga jasno definisana oblast rada formalizovana kroz pozicione dokumente Komiteta. U vezi sa prvom temom, Pozicioni dokument smo usvojili krajem 2019. godine sa pet ključnih oblasti rada: registracija ljekova, određivanje maksimalnih cijena, proces stavljanja ljekova na Listu RFZO, finansiranje i značaj digitizacije podataka i umrežavanja. Ovo je diskutovano sa svim donosiocima odluka. Važno je napomenuti i edukaciju o novim modelima cjenovne politike ljekova i finansiranja kroz posebne Ugovore (Managed Entry Agreements) koju smo upriličili sa globalnim direktorom Internacionalnog udruženja za farmakoekonomska istraživanja. Drugi pozicioni dokument o digitalnoj transformaciji zdravstvenog sistema je u procesu usvajanja, ali su mu prethodile značajne aktivnosti. Njime ćemo predložiti četiri ključne oblasti rada, od razvoja nacionalne strategije preko razvoja kurikuluma za zdravstvene radnike i studente do boljeg korišćenja podataka.

Puno smo investirali u pripremu internacionalne konferencije na ove dvije teme, koju smo zbog pandemije dva puta odlagali, međutim uloženi rad nije propao i valorizovaćemo ga kroz lansiranje portala do kraja decembra, kojim ćemo obezbijediti kredibilni sadržaj, edukaciju i dijalog sa opštom i stručnom javnošću. Najveća vrijednost za budućnost je saradnja koju smo kroz ovo uspostavili sa internacionalnim stručnjacima i donosiocima odluka iz ovih oblasti. Da zaključim, esencija svih aktivnosti je kontinuirani dijalog sa svim donosiocima odluka baziran na dokazima i iskustvima iz drugih zemalja.

AmCham: Da li građani Crne Gore imaju pristup novim ljekovima i tehnologijama u zdravstvu?

Gdin Ičević: Kako sam već naveo, napravljen je napredak od velikog značaja za pacijente i građane. U vezi sa inovativnim ljekovima, nakon višegodišnje stagnacije, u posljednje tri, a naročito posljednje dvije godine, govorimo o veoma zadovoljavajućoj dostupnosti za pacijente. Ovo je naročito važno za oboljele od raka, hrončnih nezaraznih i zaraznih bolesti, koje su nekad bili glavni uzrok smrtnosti i onesposobljenosti, a danas se uspješno liječe inovativnim ljekovima. Ovdje ne govorimo samo o unapređenju ishoda liječenja, nego i o porodičnoj, društvenoj i ekonomskoj produktivnosti koja je time omogućena.

Čini mi se da je u javnosti nedovoljno prepoznat učinjeni napredak, i moramo se svi potruditi da razumijemo dobijenu vrijednost i za pacijente i za društvo. Povećana dostupnost je omogućena uvođenjem posebnih Ugovora o regulisanju cijena novih ljekova, kojima su obezbijeđene za većinu ljekova niže cijene u odnosu na zakonom definisane maksimalne cijene, a time i značajna ušteda.

U vezi sa dostupnošću inovativnih ljekova, ipak postoji jedan segment o kojem smo razgovarali sa donosiocima odluka, ali tokom 2020. godine nijesmo riješili, a tiče se zakonskih izmjena kojima bi se omogućilo finansiranje ljekova za rijetke bolesti i ljekova koji nijesu na Listi RFZO. Ovo je jedan od prioriteta za 2021. godinu, a takođe su i predstavnici pacijenata javno verbalizovali dubinu problema. Od objavljivanja nove Liste u februaru ove godine, nije bilo razgovora o novim ljekovima, pa treba ponovo uspostaviti kontinuitet procesa, koji je u interesu i građana i sistema. Brzina usvajanja je jako važna, možda i ključna, kada je riječ o inovativnim tehnologijama (digitalnim, dijagnostičkim, terapijskim), i ne smijemo dozvoliti da budemo u zaostatku sa naprednim svijetom, jer bi u jednom trenutku taj jaz mogao biti toliko veliki da je nesavladiv, što se dešava nekim zemljama.

Navešću dva jednostavna primjera. Svjetski ekonomski forum je u svom godišnjem izvještaju naveo da je kao posljedica ovoga najveća razlika u životnom vijeku između dvije zemlje nevjerovatne 33 godine! Takođe, švedski Karolinska institut je u panevropskom istraživanju naveo da je razlika petogodišnje stope preživljavanja od raka između zemalja od 40% do 64%.

AmCham: Koje oblasti ili pitanja smatrate i dalje važnim za rješavanje kako bi se unaprijedio poslovni ambijent u oblasti zdravlja u Crnoj Gori?

Gdin Ičević: Najvažnije je da prioritizujemo zdravlje i zdravstvo, ne samo zbog aktuelne pandemije, nego kao osnovno ljudsko pravo pacijenata i građana. Da bismo ovo uradili neophodna je široka koalicija, usaglašavanje zajedničke hrabre vizije i posvećenost razvoju modernih dugoročnih nacionalnih strategija. Godinu su obilježile aktivnosti u vezi sa COVID-19 pandemijom, koje i dalje ostaju važan prioritet, međutim ostale zdravstvne politike ne smiju da se zapostave, već da se iskoriste učenja iz ove akutne zdravstvene krize i zadovolje zdravstvene potrebe koje su na čekanju i koje slijede. U osnovi ovih učenja i potreba su upravo: značaj prevencije, dostupnost inovativnih ljekova i vakcina, digitalna transformacija i efikasnija organizacija zdravstvenog sistema.

Evropska komisija je dala odlične smjernice svojim Programom rada za 2020. i 2021. godinu. Samo ove godine usvojena su tri važna dokumenta: Evropski plan za borbu protiv raka, Evropska strategija za podatke (i konkretno zdravstvene podatke) i Farmaceutska strategija za Evropu. Upravo ovi dokumenti adresiraju neke ključne javnozdravstvene izazove koji zahtijevaju trenutnu akciju (kao rak), odnosno potrebu da omogućimo sakupljanje i korišćenje digitizovanih podataka o zdravlju kako bismo unaprijedili i ishode liječenja i efikasnost zdravstvenog sistema. Farmaceutska strategija za Evropu, koja je usvojena i predstavljena nakon višemjesečne javne diskusije krajem novembra, pozicionira značaj farmaceutske industrije, farmaceutske inovacije i dostupnosti ljekova za sve Evropljane, kao ključni prioritet u narednom periodu. Želio bih da naglasim da su ove strategije razvijene u saradnji javnog sektora i regulatora sa predstavnicima industrije, nevladinog sektora, zdravstvenih radnika, istraživača, predstavnika akademija i javnosti. Treba iskoristiti isti pristup i iste principe za dijalog i rad u Crnoj Gori, uz internacionalnu mrežu stručnjaka sa kojima takođe imamo saradnju, naročito za razvoj nacionalnih strategija za borbu protiv raka, rijetkih bolesti i digitalnu transformaciju. Kao dio ovih inicijativa i ugledajući se na farmaceutsku strategiju za Evropu, treba nastaviti i rad na dostupnosti ljekova.

Često citiram ključnu poruku sa jednog globalnog virtuelnog simpozijuma: trenutna javno-zdravstvena kriza zahtijeva do sada neviđenu saradnju svih sektora i disciplina da bi se prioritizovalo zdravlje kao osnova prosperiteta. U Komitetu za zdravlje AmCham-a preuzimamo ovaj princip i želimo da aktivno učestvujemo u procesu koji nas vodi ka ostvarivanju velike vizije i osiguramo razumijevanje ulaganja u zdravlje i zdravstvo - ne kao troška, već kao važne investicije. ‘‘Zdravlje je investicija, ne trošak, ali će postati trošak ukoliko izostane investicija.’’

Ovaj intervju je dio AmCham Izvještaja o poslovnom ambijentu za 2019-2020.